Organovar
Abdulah VejzovićSamo zdravije pčele daju više
← Nazad na priručnik
Poglavlje 12

Intenzivni proljetni rad

Iz videa: Praktično pčelarstvo 12. dio

📝
Transkripcija
Tapni za skok
Drugi proljetni period intenzivnog rada i rasta pčeljnjeg društva. Evo poslije prvog proljetnog ranog perioda ulazimo u drugi period rasta i razvoja pčelinjih društava. Kako vidite krenuo je behar džanarike, a nakon kraćeg vremena i ostale voćke su procvjetale. Kruške, šire jabuke i trešnje, ppčele su u ovom periodu jako aktivne, evo i na beharu, maslačku i drugim proljetnim cvjetovima. Sad nas očekuje niz određenih poslova na pčelinjaku po programu unesenom u dnevnik. Proljetni radova. Evo kako to ja radim. Uz sva džanarike dodajem hranilice i počinjem sa manjim količinama gušćeg sirupa stimulisati pčelinja društva. Pošto ima u prirodi, vidimo behar i maslačak, svuda naokolo ppčele donose polen, nektar, izmišaju sa sirupom i to im dobro dođe za intenzivni razvoj proljetnog legla. U ovom periodu. U ovom periodu vršim detaljan pregled svih pčelinjih društava. Uz put iz pomoćnih društava prebacim okvir 1-2 zrelog legla u produktivna društva koja pri prvom ovom pregledu određujem, A iz produktivnih prebacim prazne okvire u pomoćna društva na mjesto oduzetog legla gdje bi ga maca što prije mogla izvratiti. Tako svaki sljedeći 12-15 dana uzimam po 1-2 okvira ponovo iz pomoćnih zajednica i dodajem produktivnih koje su već predodređene za medobranje tekuće godine. Ovaj postupak radim od uzimanja zrelog legla uz obrtanje plodišta za 180 stepeni, a to radim uz behar. I ponovim ga nakon 12-15 dana jer ja radim na pararu što se i uklapa da uz put dodam leglo svakih 12-15 dana. Zatim sledi zamjena plodišnih nastavaka po vertikali jer su u ovom dobu vremenski topliji. Ovo činim iz razloga da pčelinja društva vodim ka glavnoj paši što brže, a to je da uvijek damo matici više prostora za zalijeganje. Da nam ne bi pčelinja društva premašila ka rojevnom nagonu. Sve ove različite stavljanje i uključivanje hvatača polena, rotacije po horizontali i vertikali, Plodišnih nastavaka, dodavanje satne osnove, dodavanjem građevnjaka u ovom drugom periodu smanjuje nagon čeljnih društva ka rojenju. Još ima niz drugih faktora kao što je genetika, starost matice, paša i drugo. U ovom periodu stavljam hvatače za polen. U ovom periodu imam hvatače za polen. U ovom periodu imam izobilje polena u prirodi u fazi voćne razvojne paše. Na kraju ovog drugog proljetnog perioda pčelinja društva već ulaze u treći period svog razvoja, A to je već gotovo u svakom društvu oko 25.000 jedinki čela ili oko 2,5 kg u masi. Jer u ovom periodu već jedna ppčela odgaja 3,9 larvi zbog toga što u ovom drugom periodu proljetno ljetna ppčela koja ima veći kvalitet, a to je mladost i zbog ovog kvaliteta proljetnih ppčela imamo intenzivni razvoj društva na odnosu prvog proljetnog ranog razvoja. Ova masa ppčela može da njeguje i hrani i leglo od najmlađe i najkvalitetnije matice i zato ulazimo u treći još intenzivniji razvoj ppčelinjih društva a to je negdje od 15 do 20 dana pred glavnu pašu. To je optimalno vrijeme formiranja produktivnih društava i ujedno borba sa varoom. Pre glavne paše ili na samom početku u prvoj dekadi glavne paše.
Organovar
Organovar100% organski

Biljni kontaktni preparat za suzbijanje varoe — do 98% učinkovitost, bez ostataka u medu. Od samo 1 KM po košnici.

📖

Priručnik

Intenzivni proljetni rad — Rast i razvoj društava

Poslije prvog ranog proljetnog perioda ulazi se u drugi period rasta i razvoja pčelinjih društava. Procvjetale su džanarika, kruška, šljiva, jabuka i trešnja. Pčele su jako aktivne na beharu, maslačku i drugim proljetnim cvjetovima.

Stimulacija sirupom

Uz džanarike se postavljaju hranilice sa manjim količinama gušćeg sirupa za stimulaciju. Pčele donose polen i nektar iz prirode, izmiješaju sa sirupom — to im značajno pomaže za intenzivni razvoj proljetnog legla.

Detaljan pregled i prebacivanje legla

Vrši se detaljan pregled svih pčelinjih društava. Iz pomoćnih društava prebacuje se 1–2 okvira zrelog legla u produktivna, a iz produktivnih se prazni okviri vraćaju u pomoćna na mjesto oduzetog legla — da ih matica što prije zalegne.

Ovaj postupak se ponavlja svakih 12–15 dana, uz obrtanje plodišta za 180 stepeni. Na Fararu se to savršeno uklapa u ritam dodavanja legla.

Zamjena nastavaka i sprečavanje rojenja

Slijedi zamjena plodišnih nastavaka po vertikali — cilj je matici uvijek dati više prostora za zalijeganje i spriječiti rojevni nagon. Sve radnje u ovom periodu — stavljanje hvatača polena, rotacije nastavaka po horizontali i vertikali, dodavanje satne osnove i građevnjaka — smanjuju nagon ka rojenju. Na rojenje utiču i drugi faktori: genetika, starost matice, paša i drugi.

Ulazak u treći period

Na kraju drugog perioda, društva ulaze u treći period razvoja sa oko 25.000 jedinki (oko 2,5 kg u masi). U ovom periodu jedna pčela odgaja 3,9 larvi — jer proljetno-ljetna pčela ima veći kvalitet zahvaljujući mladosti. To je optimalno vrijeme za formiranje produktivnih društava i borbu sa varoom, otprilike 15 do 20 dana pred glavnu pašu.

Prethodno

← Rani proljetni period